O NAMA
O ŠKOLI
Našu Školu čini mali visokoobrazovani tim magistara edukacije govorništva i stranih jezika koji svoje široko znanje iz područja razvoja kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina i spretne jezične kompetencije na različitim jezicima žele podijeliti sa svima zainteresiranima kroz kreativan i inovativan projekt kakav je Retorička škola. Programi na stranim jezicima osmišljeni su tako da osim poduke iz različitih retoričkih vrsta posluže i kao konverzacijski tečajevi stranih jezika. Osim konverzacijskih, nudimo i opće te poslovne jezične tečajeve.
I dok nam silabusi općih jezičnih tečajeva slijede ishode učenja Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike, silabuse retoričkih programa osmislila je voditeljica Škole Sandra Grgić. Sandra je završila diplomski studij govorništva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu diplomirala je i španjolski jezik, a kasnije je stekla i međunarodni certifikat iz engleskog jezika najviše C2 razine kojeg dodjeljuje Sveučilište u Cambridgeu. Prije nego što je otvorila svoju školu, niz godina je radila u školama stranih jezika te privatno pripremala buduće voditelje i spikere za javni nastup u medijima. Danas retoriku još uvijek aktivno proučava, podučava te savjetuje tvrtke kako da je najbolje iskoriste.
Iako su vještine koje ćete putem naših programa steći vrlo iskoristive, pa čak i nužne u mnogim profesijama, više nego profesionalcima one su prvenstveno nužne građanima. S obzirom na vrijeme i svijet u kojem živimo čini se da je više nego ikad od presudnog značaja znati kritički evaluirati informacije koje čujemo u javnom prostoru; prepoznati zbog čega smo odlučili u nešto povjerovati, s nekim se složiti; vidjeti vrijednost u različitim stavovima te znati argumentirano obraniti one vlastite. Kulturna i kvalitetna javna komunikacija i razboritost pri donošenju kolektivnih odluka utječu na naš život u najmanju ruku u jednakoj mjeri kao i profesija kojom se bavimo. U Retoričkoj školi se nadamo omogućiti Vam da ovladate vještinama potrebnima za sve navedeno.
O RETORICI
Retorika ili govorništvo je disciplina koja se proučava, podučava i prakticira već više od 25 stoljeća (od 5. st. pr. Kr.), što je čini jednom od najdugovječnijih znanstvenih polja današnjice. U svojoj suštini ona je teorija i praksa javnog diskursa. U antičkim vremenima slovila je kao jedna od najznačajnijih vještina koja se može svladati te nosila titulu „kraljice svih umijeća”. Ništa manje bitna nije ni danas – u dobu informacije i komunikacije.
Prema antičkim definicijama retorika je „umijeće pronalaženja uvjerljivog u svakom danom trenutku” (Aristotel), „umjetnost utjecanja na dušu putem riječi” (Platon), „znanost vještog govorenja” (Kvintilijan). Danas je se najčešće opisuje kao „umijeće efikasne javne komunikacije”, dakle komunikacije koja je kod određene publike uspjela postići neki svoj otprije zacrtani cilj. Taj cilj je najčešće uvjeravanje, ali i informiranje, educiranje, motiviranje, izazivanje određene emocije, te poticanje na djelovanje.
U svojim začecima realizirala se kroz javni govor, međutim sa svakim novim dobom koje je sa sobom donijelo novu komunikacijsku tehnologiju pojavio se i novi način javne komunikacije, a s njime se razvijala i nova inačica retorike. Suvremena komunikacijska tehnologija je izrazito multimedijalna zbog čega je i retorička poruka koja se njome šalje često multimodalno oblikovana. Upravo tome digitalna retorika danas zahvaljuje svoju popularnost.
Moderna retorika obuhvaća veći broj monoloških i dijaloških retoričkih vrsta od kojih su glavne javni govor (kao što je uvjeravajući, motivacijski, prigodni ili svečani), prezentacije i izlaganja, debata, parlamentarno govorništvo, diplomatska komunikacija, pregovori, argumentativni sastanci, intervju, spikerstvo i voditeljstvo, glasnogovorništvo te persuazivne poruke u oglašavanju.
Zbog svoje javne prirode, zbog toga što čini sam temelj javnog diskursa, razborita i kvalitetna retorička praksa temelj je svake zrele demokracije. Prošlost je prepuna primjera u kojima je nečija retorika (često ona dobra, ali često nažalost i ona loša) promijenila živote mnogih pojedinaca, odredila sudbine cijelih naroda te ispisala novi tijek povijesti. Zbog toga je bitno da u sadašnjosti prepoznamo ulogu i vrijednost retoričke edukacije i njezino zasluženo mjesto u obrazovnom sustavu kako bismo izgradili budućnost u kojoj se ona loša prošlost više ne može ponoviti.